Izložba Kristine Pirković „Kraj sveta i još jedan dan“ u Salonu Muzeja grada Beograda (do 12. aprila 2026)

Umetnica stoji ispred velike nadrealističke slike sa figurativnim motivima, planinskim pejzažom i antropomorfnim elementima na izložbi u galerijskom prostoru.

Samostalna izložba umetnice Kristine Pirković pod nazivom „Kraj sveta i još jedan dan“ otvorena je 13. marta 2026. godine u Salonu Muzeja grada Beograda, gde će publika moći da je pogleda do 12. aprila 2026. godine. Ova izložba predstavlja najnoviji uvid u slikarski univerzum mlade umetnice i donosi radove nastale tokom poslednjih nekoliko godina.

Na otvaranju izložbe publici su se obratili Marija Stošić ispred Muzeja grada Beograda, istoričar umetnosti Nikola Šuica, koji je autor teksta u katalogu izložbe, kao i sama umetnica.

Savremeni čovek između tradicije i budućnosti

Izložba obuhvata slike, crteže i skulpture, a radovi potiču iz dve najnovije autorske serije – „Veliki Kreator“ i „Šume“. Ova dva ciklusa prirodno se nadovezuju i istražuju odnos savremenog čoveka prema tradiciji, identitetu i svetu koji ga okružuje.

Prema rečima umetnice, u centru njenog stvaralaštva nalazi se upravo savremeni čovek:

„Na ovoj izložbi sam predstavila slike i crteže iz dve poslednje serije koje sam radila proteklih nekoliko godina. U pitanju su ciklusi „Veliki Kreator“ i „Šume“. Oni se nadovezuju prirodno jedan na drugi. U fokusu je savremeni čovek, koji u sebi nosi tradiciju, koja ga na kraju i definiše.“

Sam naziv izložbe nosi snažnu simboliku. Prvi deo naslova, „Kraj sveta“, referiše na turbulentne događaje koji su obeležili poslednje godine u globalnom društvu. Drugi deo – „i još jedan dan“ – donosi optimizam i nadu da promene i dalje mogu biti moguće.

 

 

 

 

 

 

Tematsko istraživanje: čovek i njegova dostignuća

Centralno pitanje koje umetnica postavlja kroz svoje radove jeste: da li čovek i dalje upravlja sopstvenim dostignućima ili je njima nadvladan?

Istoričar umetnosti Nikola Šuica u katalogu izložbe, pod naslovom „Venac postojanja“, opisuje umetnički svet Kristine Pirković kao slojevit i snažan likovni univerzum.

On ističe da njeno slikarstvo preispituje teme poput:

  • mitova o stvaranju i nestajanju

  • ljudskih odnosa i svakodnevnih iskustava

  • materijalnih i egzistencijalnih aspekata života

Kroz izražajan likovni jezik umetnica tematizuje osećaj egzistencijalne nesigurnosti, dezorijentisanosti i nemoći pred globalnim događajima koji prevazilaze individualnu kontrolu. Istovremeno, njeni radovi otvaraju prostor za razmišljanje o potrazi pojedinca za autentičnošću i očuvanjem ličnog identiteta u savremenom globalizovanom društvu.

Šuica posebno naglašava slojevitu simboliku radova, u kojima se pojavljuju antropomorfni i zoomorfni motivi, kao i fragmenti sveta koji nadilaze prirodni poredak i društvene tabue.

 

 

 

 

 

 

 

Biografija umetnice Kristine Pirković

Kristina Pirković rođena je 1991. godine u Smederevskoj Palanci. Diplomirala je i masterirala na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu, na Odseku za primenjenu umetnost, smer zidno slikarstvo.

Tokom svoje karijere realizovala je više od dvadeset samostalnih izložbi i učestvovala na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Članica je ULUS-a od 2018. godine.

Umetnica je tokom 2024. godine boravila na umetničkoj rezidenciji u Cité internationale des arts u Parizu, a dobitnica je i više priznanja za crtež i slikarstvo. Među nagradama se posebno izdvaja Druga nagrada za crtež Fondacije Vladimir Veličković (2021).

Pirković se primarno izražava kroz slikarstvo i crtež, dok u poslednjem periodu intenzivnije istražuje i skulpturu kao medij umetničkog izražavanja. Živi i stvara u Beogradu.

 

 

 

 

 

 

 

Kada i gde pogledati izložbu

Izložba „Kraj sveta i još jedan dan“ realizovana je uz podršku Muzeja grada Beograda i biće otvorena za posetioce do 12. aprila 2026. godine u Salonu Muzeja grada Beograda.

Ova postavka predstavlja priliku za publiku da se upozna sa jedinstvenim umetničkim izrazom Kristine Pirković i njenim promišljanjem savremenog sveta kroz slojevitu i simbolički bogatu likovnu formu.

 

 

 

 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *